“U svibnju 2007. godine, u istom tjednu kada je njezin sin Will diplomirao na New York Univerzitetu, Jill Abramson je kretala na jutarnju gimnastiku u centru New Yorka. Zakoracila je preko ceste cim se upalilo zeleno svjetlo za pjesake kad se na nju srucio kamion koji je sprintao da pobjedi crveno svjetlo. Prednji kotac joj je slomio desno stopalo. Zadnji je presao preko lijeve strane tijela slomivsi butnu kost i zdjelicu nesretne zene koja je pritom pretrpjela ozbiljne unutarnje ozlijede. Doktori su kasnije u bolnici objasnili da je zamalo izbjegla smrt. Da ju je zadnji kotac udario samo 5 centimetara vise povrh butine, Jill Abramson ne bi prezivjela. Kirurzi su joj ugradili celicnu sipku u nogu i poslali je kuci s uputnicom da mora ostati u krevetu sljedecih sest tjedana. Jill se u invalidskim kolicima vratila na posao, na jedno od urednickih mjesta u The New York Times, devet tjedana nakon nesrece.”

Tako je magazin The New Yorker opisao bliski susret sa smrcu zene koja je je pocetkom proslog mjeseca postala glavni urednik najpoznatijeg dnevnog lista na Zemlji. The New Tork Times je prvi put u svojoj 160 godina dugoj povijesti postavio na celno mjesto zenu. Njezine kolege vele da su prvi tjedni pod njezinom komandom poceli vise nego dobro. Jedan od urednika prica da Jill (57) cesto posjecuje tri novinarska kata Renzo Piano zgrade na Osmoj aveniji, izmedju 40. i 41. ulice, u kojoj se od 2007 nalazi sjediste Timesa. “Zelim vam samo reci da radite fantastican posao” rekla je ekipi novinara koja je radila na temi desetgodisnjice od “nine eleven”, iliti napada na Ameriku. “Tvoja prica na prvoj stranici bila je odlicna” porucila je mladoj reporterki Louise Story. “Ona se zaista trudi [da nas ohrabruje], rekao je jedan od novinara dodavsi da ne zna koliko ce takvo ponasanje potrajati. Nova je zgrada od 52 kata, usput receno, ljepotica svoje vrste. Gradjevinu od stakla i celika dizajnirao je cuveni talijanski arhitekt Renzo Piano. Nakon gotovo sto godina zivota u gotickoj zgradi od 18 katova na 43. ulici, prijelaz u novu zgradu bio je, prema rijecima novinara, kao prijelaz iz mracnog labirinta hodnika u osvijetljeni raj. Pocetak u novom domu nije licio na medeni mjesec jer su novine, poput svih novinskih kuca u Svijetu, upale u tesku financijsku krizu u drugoj polovici proslog desetljeca. Morali su cak prodati sve katove koje su okupirali u novoj zgradi te ih potom unajmiti. Arthur Ochs Sulzberger Jr., cija familija drzi vlasnistvo nad Timesom od 1896. godine, bio je prisiljen pocetkom 2009. godine uzeti 250 milijuna americkih dolara tezak kredit od jednog od najbogatijih ljudi na svijetu, meksickog poduzetnika Carlosa Slima. Dvije godine kasnije, barem prema poslovnim podacima iz ovogodisnjeg treceg kvartala, The New York Times se vratio u zivot prijavivsi profit od 15,7 milijuna dolara. Uspjeli su usprkos tome sto je prihod od oglasavanja nastavio tonuti, ovaj put za 8,8 posto. Novinska je kuca takodjer, tri godine prije roka, vratila sav dug Carlosu Slimu. Glavni razlog ili kontributor dobitku jest rast pretplatnika na on-line izdanje. Tiskano izdanje cirkulira u oko 876 hiljada primjeraka radnim danima ukljucujuci subotu, dok se nedjeljom printa u vise od 1,3 milijuna kopija. Od toga je oko 800 hiljada onih koji dnevnik dobijaju na kucnu ili poslovnu adresu.

Sto se on-line izdanja tice, Times trenutno u trecem kvartalu biljezi oko 324 hiljade pretplatnika, oko 40 hiljada vise nego u prijasnjem tromjesecju. On-line pretplata inace kosta od 195 dolara za godinu dana, za pristup web izdanju i aplikaciji za “pametne” telefone, do 455 dolara godisnje za web plus aplikacije za smartphone i tablet racunala. Mnogi su medijski analiticari na ovoj strani Bare predvidjali brzi krah on-line pretplate za pristup Timesu jer je, kako je jedan analiticar napisao, “on-line pretplata za The New York Times poput Francuskog poreznog sistema: skupa, komplicirana, izvan kontakta s realnoscu i dizajnirana tako da bude zaobidjena.” Ah, ne mogu ovdje a da ne pecnu Francuze kad god im se ukaze prilika. U svakom slucaju Jill i ekipu cekaju teske bitke za opstanak. Treba li Times kreirati online program vijesti? Publicirati elektronske knjige? Treba li tijesnije suradjivati s Twitterom i Facebookom? To su samo neka od pitanja na koja ce glavna urednica traziti odgovore. Kako je rekao bivsi urednik Gerald Marzorati, “Mi vise nismo samo novinski list.” Arthur Ochs Sulzberger Jr. je pak, proslog mjeseca, izjavio da ce se “Gray Lady” ili Siva dama, kako se od milja naziva The New York Times, u dogledno vrijeme prestati tiskati. Kada, jos se nezna, rekao je vecinski vlasnik.